Da biste očitali EKG (elektrokardiogram) na monitoru pacijenta, slijedite ove korake:
Provjerite pacijentove demografske podatke, kao što su ime, dob i spol, kako biste bili sigurni da odgovaraju pacijentu kojeg pratite.
Procijenite osnovnu liniju ili ritam odmora. Potražite ravnu liniju poznatu kao izoelektrična linija, koja označava da signal ne bilježi nikakvu električnu aktivnost. Provjerite je li monitor ispravno spojen i jesu li vodovi sigurno pričvršćeni na pacijentova prsa.
Promatrajte valne oblike na EKG zapisu. Identificirajte različite komponente valnog oblika:
P val: Predstavlja depolarizaciju atrija, što ukazuje na početak kontrakcije atrija.
QRS kompleks: Odražava ventrikularnu depolarizaciju, što ukazuje na početak ventrikularne kontrakcije.
T val: Predstavlja repolarizaciju ventrikula, što ukazuje na fazu oporavka ventrikula.
PR interval: Mjeri od početka P vala do početka QRS kompleksa, odražavajući vrijeme potrebno da električni impuls putuje od atrija do ventrikula.
QT interval: Mjeri od početka QRS kompleksa do kraja T vala, predstavlja ukupno vrijeme ventrikularne depolarizacije i repolarizacije.
Analizirajte ritam promatrajući pravilnost i dosljednost valnih oblika. Odredite broj otkucaja srca brojanjem QRS kompleksa u određenom vremenskom razdoblju (npr. u minuti). Normalan broj otkucaja srca pada između 60-100 otkucaja u minuti.
Identificirajte sve abnormalnosti ili nepravilnosti u EKG zapisu, kao što su aritmije, ishemijske promjene, abnormalnosti provođenja ili drugi srčani poremećaji. Posavjetujte se sa zdravstvenim radnikom ili kardiologom ako niste sigurni ili primijetite značajna odstupanja od normale.
Funkcija EKG-a (elektrokardiograma) je mjerenje i bilježenje električne aktivnosti srca. To je neinvazivni dijagnostički alat koji se koristi za procjenu srčanog ritma, otkucaja i ukupnog zdravlja srca. EKG radi otkrivanjem i snimanjem električnih signala koje proizvodi srce dok se kontrahira i opušta. Ove električne signale hvataju elektrode postavljene na kožu, a zatim se pojačavaju i prikazuju kao grafikon na monitoru ili papirnatoj traci. EKG pruža vrijedne informacije o električnoj aktivnosti srca i može pomoći u prepoznavanju različitih srčanih stanja, uključujući: Abnormalno srce ritmovi (aritmije): EKG može detektirati nepravilne otkucaje srca, kao što je fibrilacija atrija, ventrikularna tahikardija ili bradikardija. Infarkt miokarda (srčani udar): Određene promjene u EKG uzorku mogu ukazivati na srčani udar ili ishemiju (smanjeni dotok krvi u srce) .Strukturne abnormalnosti: abnormalnosti EKG-a mogu pružiti naznake u vezi sa stanjima kao što su povećane srčane komore, perikarditis ili prisutnost problema sa srčanim zaliscima. Abnormalnosti provođenja: EKG može otkriti probleme u sustavu električne vodljivosti srca, kao što je atrioventrikularni blok ili blok grane snopa. Učinci lijekova ili neravnoteže elektrolita: Određeni lijekovi ili poremećaji elektrolita mogu uzrokovati specifične promjene u EKG obrascu. EKG je bitan alat u dijagnostici i praćenju srčanih stanja i obično se koristi u kliničkim okruženjima, hitnim službama i tijekom rutinskih pregleda. Pomaže pružateljima zdravstvenih usluga u procjeni funkcije srca, određivanju odgovarajućih tretmana i praćenju učinkovitosti terapija tijekom vremena.
Vrijeme objave: 9. kolovoza 2023
